Zahvaljujući našoj pametnoj članici – Varenina Ivana – prošle godine smo počeli prikupljati uzorke proteinskih prahova.
Ivana je, sa svojom ekipom iz Hrvatski veterinarski institut – Laboratorij za određivanje rezidua, radila razne analize te provjerala ima li u navedenim praškovima melamina.
U kratko možemo reći da niti jedan uzorak nije sadržavao koncentraciju melamina veću od dopuštene razine od 2,5 mg/kg.
Ipak, ono što Ivana savjetuje, je da jedite što rjeđe industrijski procesiranu hranu, a što više svježih namirnica 🙂
Evo i Ivaninog objašnjenja:
Zašto se melamin nalazi u hrani? Svjetska zdravstvena organizacija kao ni druga nacionalna tijela bilo gdje u svijetu ne odobravaju dodavanje melamina u hranu i stočnu hranu. Melamin se nezakonito dodaje hrani kako bi se prividno povećao sadržaj proteina u hrani, iako je pravi udjel proteina puno manji. U slučajevima kada je količina proteina u proizvodu važna, više razine proteina će postići više cijene. Na primjer, u slučaju pšeničnog glutena koji se koristi za stočnu hranu, proizvod se može razrijediti jeftinijim niskoproteinskim materijalima, a zatim “pojačati” melaminom. Budući da uobičajeni rutinski laboratorijski testovi za proteine ne razlikuju proteine od melamina, konačni rezultati se ne dovode u pitanje ako padnu unutar očekivanih vrijednosti. Relativno male količine melamina daju relativno visoke vrijednosti “proteina” što ovakvo krivotvorenje čini prilično isplativim. U slučaju krivotvorenja mlijeka, može se dodati voda i zatim “pojačati” melaminom kako bi se dobila normalna razina “proteina”. Ipak, kada se mlijeko suši raspršivanjem, sadržaj melamina je koncentriran i kada se koristi kao osnova za dojenčad, često jedini izvor hrane za bebe, koncentrirana i kontinuirana izloženost može dovesti do zatajenja bubrega, bubrežnih kamenaca i smrti kao što je bio slučaj velikih razmjera u Kini početkom 20. stoljeća
Koji su drugi izvori melamina u hrani? Zapažen je prijenos melamina iz stočne hrane koja sadrži melamin u kravlje mlijeko. Melamin se također koristi u proizvodnji melaminskih smola, obično reakcijom s formaldehidom. Ima različitu primjenu u industriji, uključujući proizvodnju laminata, ljepila, smjesa za kalupljenje, premaza i prigušivača plamena. Melamin je također metabolit pesticida ciromazina i koristi se u nekim gnojivima. Melamin se u Sjedinjenim Državama koristi kao aditiv hrani kao komponenta za ljepljenje, a u Europi kao aditiv u plastici. Kao posljedica toga, niske razine melamina mogu migrirati u mlijeko i mliječne proizvode iz materijala koji dolazi u dodir s hranom. Te su razine obično ispod 1 mg/kg.
Prema Uredbi komisije (EU) br. 594/2012 od 5. srpnja 2012. o izmjeni Uredbe (EZ) 1881/2006 u pogledu najvećih dopuštenih količina kontaminanata okratoksina A, PCB-a koji nisu slični dioksinu i melamina u hrani,
Najveće dopuštene količine (mg/kg) melamina u hrani iznosi 2,5 mg/kg,a za početnu i prijelaznu hrana za dojenčad u prahu 1 mg/kg.
https://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/pub/1573
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32012R0594